Category Archives: Događanja

Poziv na kolokvij: Dokle ćeš, Katilino, …?

Share

Pozivamo Vas na zajednički kolokvij nastavnika, studenata i gimnazijalaca povodom hrvatskog prijevoda Ciceronovih govora protiv Katiline (Marko Tulije Ciceron, Govori protiv Katiline, prev. Ante Podrug, Zagreb: Latina et Graeca, 2016.), koji će se održati u srijedu 9. svibnja 2018. u 14 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3, u predavaonici A-202.

Noć knjige na Odsjeku za povijest: Ja, August – i izabrani odrazi

Share

Pozivamo vas na Noć knjige na Odsjeku za povijest u organizaciji studenata i nastavnika, u ponedjeljak 23. travnja 2018. u 18 h u predavaonici A-001.

Program uključuje čitanje izabranih tekstova o Oktavijanu Augustu, prvome rimskom caru. Poticaj za događanje je prvo izdanje romana Johna Williamsa “August” na hrvatskome jeziku (Fraktura, Zagreb, 2017.). Nit vodilja manifestacije je pristupačno predstavljanje povijesti stručnoj i široj javnosti na primjeru poznate povijesne ličnosti koju su mnogostruko prikazivali i historiografija, i književnost, i film. To će biti izvršeno usporedbom diskursa o prvome rimskom caru kroz Augustovo autobiografsko prikazivanje, kao i reprezentacije antičke i suvremene historiografije te antičke i suvremene književnosti.

Uz uvodni osvrt na važnost javnog čitanja u antici, predviđeno je čitanje izabranih odlomaka iz Augustovih “Res gestae”, Svetonijevih “Dvanaest rimskih careva” i Mommsenove “Rimske povijesti”, povijesnih romana R. Gravesa “Ja, Klaudije” i J. Williamsa “August” te nekoliko odlomaka koje ćemo ostaviti kao iznenađenje.

Za jednu od glavnih misli koja prožima mnogostruko obrađivanje Augusta kao povijesne ličnosti uzet je sljedeći citat iz romana “August”: „Ali mnogo toga ne može ući u knjige i taj me gubitak sve više zabrinjava.“

Tukidid i ideja povijesti – poziv na predavanje

Share

Pozivamo Vas na gostujuće predavanje pod naslovom “Tukidid i ideja povijesti” koje će prof. dr. Neville Morley sa Sveučilišta u Exeteru (UK) održati u petak 27. listopada 2017. u 11.30 h u predavaonici A-201 Filozofskog fakulteta u Zagrebu (I. Lučića 3).

Za studente diplomskog studija stare povijesti gostujući će profesor održati i istraživački seminar o primjeni metodologije društvenih znanosti u staroj povijesti.

Hrvatsko-američka terenska škola arheologije, antropologije i povijesti

Share

Od 25. lipnja do 16. srpnja 2017. godine na prostoru JU Nacionalnog parka sjeverni Velebit održana je četvrta po redu Hrvatsko-američka terenska škola arheologije, antropologije i povijesti, u suradnji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Wyomingu, Instituta za antropologiju u Zagrebu, Ministarstva kulture RH te speleološkog kluba Ursus spelaeus.

Ova međunarodna terenska škola u kontinuitetu traje od 2012. godine, a prvi je puta u aktivnosti škole uključen i JU Nacionalni park sjeverni Velebit. Osim na prostoru parka, američki i hrvatski studenti sudjelovali su u terenskim istraživanjima arheospeleoloških lokaliteta Abri Kontia u Limskom kanalu u Istri (paleolitik) te Baračevih pećina kod Rakovice (željezno doba, srednji i rani novi vijek). U tri tjedna trajanja škole studenti su se rotirali svaki tjedan te tako upoznali specifičnosti svakog od navedenih lokaliteta. Zahvaljujući upravi JU NPSV, studenti i nastavnici su bili smješteni u nedavno sagrađenim kućama na Alanu, namijenjenima istraživačima, ali i ostalim posjetiteljima parka. Aktivnosti škole uključene su u istraživanja različitih aspekata čovjekove prisutnosti na prostoru Velebita: Podgorja, ličke-kontinentske padine, podova, nadgorja i vršnih dijelova planine, koja u suradnji s JU Nacionalni park sjeverni Velebit Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zagrebu, a pod vodstvom prof. dr. Borisa Olujića, sustavno provodi od 2006. godine. Studenti su rezultate svojeg rada predstavili na zajedničkom okupljanju pred svojim kolegama te hrvatskim i američkim nastavnicima koji su čitavo ovo vrijeme i radili s njima. Njihove su aktivnosti pojedinačno evaluirane i ocjenjivane u skladu s američkim i hrvatskim akademskim standardima.

Nova izdanja Instituta Latina et Graeca: prijevodi Arhije, Filodema i Cicerona

Share

U ponedjeljak, 29. svibnja, Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca predstavlja tri nova izdanja: Arhija, “Epigrami” (prev. Slaven Skoko), Filodem “Epigrami” (prev. Marina Bricko), Ciceron, “Govori protiv Katiline” (prev. Ante Podrug). Predstavljanje će se održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5, s početkom u 18 sati.

Orijentalni kultovi u rimskom svijetu: nove perspektive

Share

Pozivamo Vas na okrugli stol Orijentalni kultovi u rimskom svijetu: nove perspektive, koji će se održati u srijedu 10. svibnja 2017. u 18 h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5). U diskusiji će sudjelovati prof. dr. Marina Milićević Bradač, prof. dr. Dino Milinović i studentica Matija Anna Pleše te dr. sc. Inga Vilogorac Brčić, koja je organizator i moderator događaja. Okrugli stol dio je Festivala povijesti Kliofest ( >> cjelokupni program festivala).

 

Update: foto B. Olujić

Nagrada Ivan Filipović seminaru “Pharos – antička kultura hrvatskog Sredozemlja”

Share

Godišnja Nagrada Ivan Filipović za 2015. godinu za područje srednjeg školstva dodijeljena je autorskom timu Ingi Belamarić, Jasni Jeličić Radonić, Bruni Kuntić-Makvić i Tonćiju Malešu povodom dvadesete obljetnice ljetnog seminara za školsku mladež Pharos – antička kultura hrvatskog Sredozemlja. Svečana dodjela održana je u Hrvatskom saboru 28. prosinca 2016.

Iz obrazloženja nagrade:

Seminar za mlade “PHAROS – Antička kultura hrvatskog Sredozemlja” koncipirala je dr. sc. Jasna JELIČIĆ RADONIĆ, tada zaposlena u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture RH u Splitu i voditelj istraživanja u Starom Gradu na Hvaru. Zajedno s Ingom BELAMARIĆ, profesoricom latinskog jezika na I. gimnaziji u Splitu i s dr. sc. Brunom KUNTIĆ-MAKVIĆ s Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest zacrtala je program koji će povezati rad na arheološkom istraživanju i konzervaciji spomeničke baštine s učenjem klasičnih jezika u gimnazijskom uzrastu. Temelj na baštini Staroga Grada na Hvaru usmjerio je ovaj seminar prema tematici grčke kolonizacije na Jadranu, helenske i helenističke civilizacije na prvome mjestu, a potom – dakako – i rimske civilizacije. Seminar je bio uvršten među programe koje preporučuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a prihvaćen je i od UNESCO-a.

Izvorno je seminar bio namijenjen dvama uzrastima, srednjoškolskom i studentskom, no sticajem objektivnih okolnosti najbolje se razvio, osamostalio se, održao i napredovao dio programa za srednjoškolski uzrast.

Osnivačice su seminarom naumile pridonijeti:
– razvitku izvannastavne djelatnosti koja će pridonijeti i napretku učenika u svladavanju nastavnih obveza;
– razvitku kulture čitanja, pisanja, likovnog i scenskog izraza kod učeničke populacije;
– razvijanju vještine i kreativnosti srednjoškolskih i osnovnoškolskih nastavnika za terensku nastavu;
– popularizaciji spomeničke baštine i razvitku ljubavi i poštovanju za nju kod učenika, nastavnika i mjesnog stanovništva;
– objedinjavanju djelovanja više institucija kojima su matična područja obrazovanje, kultura i znanost u postizanju navedenih doprinosa.

Koncept su u začetku pismima potpore podržali Hrvatsko arheološko društvo i Hrvatsko društvo klasičnih filologa.

Stalne stavke seminarskog programa od njegova početka bile su: prezentiranje hvarske povijesti, poučavanje o konkretnoj hvarskoj baštini, praktični rad na pokretnim spomenicima i na arheološkom nalazištu, lektorati gdje se čitaju i prevode grčki i latinski tekstovi o povijesti Hvara ili o antičkoj civilizaciji koji nisu dio školskog programa, obilazak drugih mjesta na Hvaru i na susjednim otocima, priprema završne prezentacije i završna prezentacija za općinstvo. Stalan dio programa je i vježba u čitanju i crtanju hvarskih epigrafskih spomenika, a povremeno i numizmatička radionica.

Najuspješniji polaznici seminara nagrađuju se izdanjima stalnih sponzora, Hrvatskoga arheološkog društva, Splitskoga književnog kruga (prvotno i Konzervatorskog odjela u Splitu koji je tada još imao nakladnička prava), Instituta Latina & Graeca i dr.

Kurikul koji je izvorno kreiran za hvarski seminar inovativno je povezao različite oblike rada:
1. lektorate (čitanje u izvorniku antičkih latinskih i grčkih tekstova o hvarskoj povijesti i grčkoj civilizaciji),
2. arheološko terensko istraživanje (sudjelovanje iskopavanju),
3. rad na pokretnim arheološkim nalazima (upoznavanje vrsta, čišćenje, razvrstavanje, crtanje, vježbe u rekonstruiranju),
4. obilazak spomeničkih i prirodnih znamenitosti uz stručno vodstvo, upoznavanje mjesnoga načina života,
5. pisanje eseja o zadanome spomeniku,
6. istraživanje za potrebe eseja (informacije ponuđene tijekom seminara, korištenje priručne literature, intervjui nastavnika i voditelja),
7. priprema i oprema završne prezentacije (likovni radovi, prezentacija prevodilačkih rezultata i pisanih radova, scenski nastup),
8. stimulacija nagradom za najbolje prevoditelje i autore eseja – nagrada su knjige sadržaja referentnog seminaru.

Svaki se seminar koncentrirao na neku temu iz određenog ciklusa (povijest grčke kolonije na Hvaru: osnutak, resursi, spomenička ostavština, likovi iz povijesti; mediteranske kulture: maslinarstvo, vinogradarstvo, ljekovito bilje, ribarstvo) i dr. Svaki je seminar opremljen posebno kreiranim radnim materijalima. Polaznici svake godine završnom anketom vrednuju izvršeni program, pružajući organizatorima povratnu informaciju koja pridonosi poboljšanju programa.

Osmišljeni projekt hvarskog seminara namijenjen je uzrastu od 2. do 4. razreda srednje škole, a dosad je obuhvatio 277 polaznika. Djelovanje seminara redovito je prezentirano stručnoj javnosti preko odgovarajućih glasila.

Hvarski je seminar očitovao svoju vrijednost i održivost o desetoj godini. Osnivačice su osjetile zamor, zbog okolnosti izvan njihove moći veza između terenskog istraživanja i seminara za mlade je oslabila i činilo se da je model „potrošen“. No, tada je iz redova nekadašnjih polaznika istupio novi voditelj, T. MALEŠ, koji dok se piše ovaj prijedlog već i sam ima iza sebe već deset godina voditeljske prakse. Kao predavači na seminaru pridružili su mu se i drugi nekadašnji polaznici. Program je seminara inoviran pomakom prema likovnim i kazališnim radionicama, uvijek uz oslonac na antičku grčku baštinu hrvatskoga Hvara.

Iz hvarskoga, najstarijeg seminara razvili su se srodni, povezani s baštinom drugih lokaliteta na hrvatskoj obali, namijenjeni drugim uzrastima i drugačije sadržajno profilirani. Povezani su s tamošnjim obrazovnim ustanovama, muzejima, knjižnicama i dr. ustanovama u kulturi i znanosti. Dr. sc. J. JELIČIĆ RADONIĆ pokrenula je i vodila u Solinu seminare lokalnoga sadržaja, Salona felix, za najmlađi, osnovnoškolski uzrast. Održano ih je pet. B. KUNTIĆ-MAKVIĆ pokrenula je 2005. godine u Skradinu i na Bribirskoj glavici seminar Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne povijesti u Hrvatskoj koji se dijakrono bavi regionalnom poviješću Šibensko-kninske županije i upravo navršava desetljeće. Namijenjen je učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole i 2. razreda gimnazije. I. BELAMARIĆ uz potporu I. gimnazije u Splitu vodi već osmu godinu seminar za srednjoškolce Salonae longae – od antičke Salone do humanističkog Splita. Više mlađih profesorica kreiralo je i vodi za osnovnoškolce i gimnazijalce – početnike Proljetni seminar iz antičke kulture i klasičnih jezika Colonia Iulia Iader.

Cijelu mrežu seminara od osnutka 2009. godine je preuzeo, koordinira i vodi Institut Latina & Graeca, uz stalnu suradnju Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest i I. gimnazije u Splitu. Organizatorima i predavačima kroz 20 godina pokrivaju se troškovi puta, smještaja i hrane: ne primaju honorare.

Interdisciplinarni humanistički program seminara (povijest, arheologija i klasična filologija kao osnovica) razvija kvalitetan odnos polaznika i prema spomeničkoj baštini, navodi ih da znanja stečena u školskome programu primijene na neobvezatni program – što je iznimno poticajno i za svladavanje redovitoga programa – i postiže značajne odgojno-obrazovne učinke. Također animira sredine u kojima se seminari održavaju i budi svijest o vrijednosti domovinske baštine.

Antički monopoly – na tlu Hrvatske

Share

Kliofest plakat.ai

Studenti 1. godine diplomskog studija stare povijesti pozivaju vas na otkrivanje antike na tlu Hrvatske kroz igranje monopolyja, u sklopu Festivala povijesti Kliofest, u subotu 14. svibnja 2016. u 10 h u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4).

>> Program Festivala povijesti Kliofest

Update: fotografije.