Rezultati arheološkog istraživanja u Dalmatinskoj Zagori dostupni su u članku prof. dr. Borisa Olujića Istraživanja dvije kamene gomile na području Zagvozda (Imotski, Hrvatska) (pdf) objavljenom u časopisu Opuscula Archaeologica.
Rezultati arheološkog istraživanja u Dalmatinskoj Zagori dostupni su u članku prof. dr. Borisa Olujića Istraživanja dvije kamene gomile na području Zagvozda (Imotski, Hrvatska) (pdf) objavljenom u časopisu Opuscula Archaeologica.
U četvrtom i trećem tisućljeću prije Krista kulminirali su brojni kulturni procesi koji su doveli do stvaranja velikih urbanih središta, a zatim i prvih država i izuma pisma. Specijalizacija poslova koja je pratila uspostavu urbanog života u južnoj Mezopotamiji uzrokovala je temeljno restrukturiranje društva koje se stratificiralo. Pismo je imalo važnu ulogu u svim spomenutim procesima. I pisari su aktivno sudjelovali u svim aspektima života zajednice bilježeći događaje i istovremeno oblikujući povijest. Prvi pisari mezopotamskih institucija nosili su titulu SANGA. U radu Jasmine Osterman Titula SANGA i nadležnosti prvih pisara (pdf) utvrđuje se koja su zaduženja imali, nisu li se pojedini pisari specijalizirali u određenim granama administracije i kakav su položaj u njoj imali. Obrađeno je 496 pločica na kojima se pojavljuje titula SANGA. Stotinu pripada početnoj fazi kasnog Uruka, Uruk IV, dok se ostalih 396 može datirati u drugu fazu Uruk III. Na temelju dobivenih rezultata moglo se zaključiti da je od najranijeg razdoblja pismenosti postojala definirana grupa pisara s utvrđenom raspodjelom poslova, razvijenom unutrašnjom hijerarhijom i visokim položajem u društvu.
Izvještaj o arheološkim istraživanjima prapovijesnog naselja na Viničici dostupan je u članku prof. dr. Borisa Olujića Istraživanje arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola (2005.–2010.) (pdf) objavljenom u Modruškom zborniku u izdanju Katedre čakavskog sabora Modruš.
Žene iz naših grčkih gradova u izvorima su ostavila puno manje tragova od muškaraca. Na kamenim se natpisima rijetko spominju i obično su im zapisana samo imena. Koliko se o njima može iščitati istražila je Jelena Marohnić u studiji Ženska imena na predrimskim grčkim natpisima srednje Dalmacije (pdf), predstavljenoj na znanstvenom skupu Arheloška istraživanja na srednjem Jadranu u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva na Visu 13-16. X. 2009.
Petar Selem, Još o mitraičkom zajedništvu, Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 5-28.
Jasmina Osterman, Gospodari božanske riječi: Usporedba mezopotamijskih i egipatskih bogova zaštitnika pisma, Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 29-54.
Helena Tomas, O Kiklopima i kiklopskoj gradnji, Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 55-82.
Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskoga kulta u Saloni, Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 83-104.
Inga Vilogorac, Atribut andetrijskoga Atisa, Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 105-112.
Hrvoje Potrebica, Pregled radova o kultnim i religijskim fenomenima u prapovijesti i antici na hrvatskom povijesnom prostoru (1946-2006), Znakovi i riječi: Signa et litterae, vol. II, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, Zagreb: FFpress, 2008, 113-220.
Update (2015.): o ostalim svescima u seriji vidi Signa et litterae III, IV i V.