Egiptomanija (kviz)

Share

Pozivamo sve na kviz o Egiptu kakav još niste vidjeli! U sklopu Kliofesta, u NSK, u srijedu 18. svibnja 2022, na pozornici 1, s početkom u 9.30 h.

AD MVLTOS ANNOS! Prof. dr. Bruna Kuntić Makvić

Share

Katedra za staru povijest i Centar za intedisciplinarno istraživanje stare povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozivaju vas na proslavu 70. rođendana prof. dr. Brune Kuntić-Makvić u petak, 25. ožujka 2022. u 10 h u Vijećnici Filozofskog fakulteta, I. Lučića 3.

Predavanje o zagrobnom životu kod Etruščana i Maja

Share

Lukasz Byrski (doktorand, Jagelonsko sveučilište, Krakov, Poljska) održat će predavanje pod naslovom “Venturing into Unknown: Realm of Dead and Afterlife in the Beliefs of Ancient Etruscans and the Maya People” u petak 24. svibnja 2019 u 12.30 h u predavaonici A-201.

Predavanje o povijesti simpozija

Share

Dr. Oswyn Murray (emeritus fellow, Balliol College, Sveučilište u Oxfordu) održat će u utorak, 21. svibnja 2019. u 11 sati, u predavaonici A-201 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (I. Lučića 3), predavanje pod naslovom Sympotic history, o grčkom običaju simpozija.

Predavanje o Lumbardskoj psefizmi

Share

Otkriće novog ulomka Lumbardske psefizme pobudilo je novi val interesa za sadržaj spomenika i nadu da bi se mogli dobiti odgovori na neka stara pitanja: kako se naseobina zvala? koje su točne okolnosti osnutka? tko su Pil i Daz koji se spominju s Isejcima, Grcima iz Visa? kako je točno izgledala podjela zemlje? koliko je bilo naseljenika?… Novi ulomak ne uklapa se posve u predviđanja stručnjaka i donosi neka iznenađenja. U predavanju će se objasniti što točno na kamenu piše i koje su nam dvojbe preostale. Pritom će se demonstrirati metodologija čitanja kamenih natpisa.

Predavanje o Lumbardskoj psefizmi održat će se u utorak 2. travnja 2019 u 19 h u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Novi svezak ROMIC-a

Share

Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia II. (ROMIC II) treći je svezak korpusa spomenika istočnjačkih kultova s hrvatskog povijesnog prostora. Obuhvaća spomenike iz srednje i južne Dalmacije (od Krke do Cavtata, bez Salone) i iz sjeverne Hrvatske. Tekstovi su na hrvatskom i engleskom jeziku.

Petar Selem i Inga Vilogorac Brčić, ROMIC II: Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia II. [Znakovi i riječi 6 – Signa et litterae VI], Zagreb: FF Press, 2018.

Salonitanski spomenici obrađeni su u ranijem svesku ROMIS , a ostali u svesku ROMIC I.

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti – natječaj za upis

Share

Prenosimo obavijest Odsjeka za povijest:

Natječaj za upis u Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu otvoren je do 30. rujna 2018.

Kandidati i kandidatkinje mogu se natjecati za dodjelu „stipendije za studiranje na temelju izvrsnosti“ koja uključuje oslobođenje plaćanja školarine u trajanju od tri godine, a u skladu s kriterijima objavljenima uz natječaj.

Više podataka u tekstu natječaja i u letku s opisom programa: hrvatska verzija / english version

Poziv na kolokvij: Dokle ćeš, Katilino, …?

Share

Pozivamo Vas na zajednički kolokvij nastavnika, studenata i gimnazijalaca povodom hrvatskog prijevoda Ciceronovih govora protiv Katiline (Marko Tulije Ciceron, Govori protiv Katiline, prev. Ante Podrug, Zagreb: Latina et Graeca, 2016.), koji će se održati u srijedu 9. svibnja 2018. u 14 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3, u predavaonici A-202.

Noć knjige na Odsjeku za povijest: Ja, August – i izabrani odrazi

Share

Pozivamo vas na Noć knjige na Odsjeku za povijest u organizaciji studenata i nastavnika, u ponedjeljak 23. travnja 2018. u 18 h u predavaonici A-001.

Program uključuje čitanje izabranih tekstova o Oktavijanu Augustu, prvome rimskom caru. Poticaj za događanje je prvo izdanje romana Johna Williamsa “August” na hrvatskome jeziku (Fraktura, Zagreb, 2017.). Nit vodilja manifestacije je pristupačno predstavljanje povijesti stručnoj i široj javnosti na primjeru poznate povijesne ličnosti koju su mnogostruko prikazivali i historiografija, i književnost, i film. To će biti izvršeno usporedbom diskursa o prvome rimskom caru kroz Augustovo autobiografsko prikazivanje, kao i reprezentacije antičke i suvremene historiografije te antičke i suvremene književnosti.

Uz uvodni osvrt na važnost javnog čitanja u antici, predviđeno je čitanje izabranih odlomaka iz Augustovih “Res gestae”, Svetonijevih “Dvanaest rimskih careva” i Mommsenove “Rimske povijesti”, povijesnih romana R. Gravesa “Ja, Klaudije” i J. Williamsa “August” te nekoliko odlomaka koje ćemo ostaviti kao iznenađenje.

Za jednu od glavnih misli koja prožima mnogostruko obrađivanje Augusta kao povijesne ličnosti uzet je sljedeći citat iz romana “August”: „Ali mnogo toga ne može ući u knjige i taj me gubitak sve više zabrinjava.“