Category Archives: Događanja

Diomedove ptice

Share

plakat_Scena AMZ_J_Marohnic_Diomedove ptice

Povodom izložbe Let u prošlost: ptice u arheološkoj baštini u Arheološkom muzeju u Zagrebu dr. sc. Jelena Marohnić održala je predavanje Diomedove ptice: jadranske pučinske ptice u grčkoj mitologiji.

Najava predavanja:

Pučinske se ptice na obali rijetko viđaju pa su ih i u antici i danas dobro poznavali samo mornari. Većini su ljudi daleke i nepoznate, i stoga odličan materijal za mit. Istražit ćemo kako su i koje jadranske pučinske ptice ušle su u grčku mitologiju kao ptice trojanskog junaka Diomeda, zabilježene kod brojnih grčkih i rimskih pisaca. Odredit ćemo mjesto ovoga mita unutar sustava grčke mitologije usporedbom s mitovima o Meleagrovim, Ahilejevim i Memnonovim pticama. Na temelju objavljenih podataka o ornitofauni jadranskih pučinskih otoka vrednovat ćemo rezultate potrage za Diomedovim pticama u prirodi koja traje još od srednjeg vijeka i predložiti koje su vrste ptica inspirirale priče grčkih moreplovaca.

Članak Diomedove ptice (pdf) objavljen je u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku.

Audio i video prilozi uz članak:
Glasanje kaukala (mp3)
Glasanje bluna (link na video)
Obrušavanje bluna (link na video)

Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju

Share

Poziv na okrugli stol

Povodom 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca, pozivamo vas na interdisciplinarni okrugli stol Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju u četvrtak, 21. studenoga 2013. u 12 h u konferencijskoj dvorani na 2. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta, Zagreb, I. Lučića 3. Raspravu će otvoriti profesori različitih studija na zagrebačkim visokoškolskim ustanovama.

Suorganizatori:

lg1

Sedmi topuski seminar

Share

Topusko, 23. i 30. kolovoza 2013.

Usporedno s arheološkim istraživanjem na lokalitetu Školski park, u  petke, 23. i 30. kolovoza održan je sedmi topuski seminar u okviru kontinuiranog programa terenske nastave za studente iz istraživačke ekipe i diplomande stare povijesti.

Oba prijepodneva prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić vodila je obilazak lokaliteta i spomenika u gradu za studente koji su ove godine prvi puta bili u Topuskom. Obilasci su, kao i seminari, bili otvoreni i za javnost.

Predavanja su se održala u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko, Trg bana J. Jelačića 1.

U petak, 23. VIII. 2013. na programu su bila dva predavanja:

  • 16 h Marina Šegvić, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Tko se liječio u rimskim toplicama u Topuskome?
  • 16.45 h Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Običaji u toplicama 19. stoljeća

U petak, 30. VIII. 2013. na programu je bilo jedno predavanje i jedna prezentacija:

  • 16 h Lazo Čučković, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac: Karlovačka arheološka baština u europskom kontekstu
  • 16.45 h Dr. sc. Jasmina Osterman, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Rezultati sondiranja u Školskom parku 2013. godine

Arheološka ekipa primila je u posjet zainteresiranu javnost u večernjim terminima 22, 26. i 28. kolovoza od 19 do 20 h u prostorijama NK Topusko, te im pokazala nalaze i objasnila postupke.

Najavu događaja i nekoliko fotografija istraživanja objavila je Turistička zajednica Topusko.

Pogled na Konstantinovo doba

Share

kosta_plakat copy

Okrugli stol
Zagreb, FIlozofski fakultet, 6. i 7. lipnja 2013.
>> Programska knjižica (pdf)

Obljetnica Milanskog edikta obilježava se 2013. godine različitim programima na više mjesta gdje je car Konstantin Veliki obitavao, boravio i djelovao. Njegova je vladavina, na tragu prethodnika Dioklecijana, obilovala velikim potezima koji su promijenili lice rimske države i za duže vrijeme obnovili njezinu snagu. Najrazglašenija je svakako odluka da se dopusti prakticiranje dotada sumnjivog, suzbijanog i progonjenog kršćanstva. Time je određena bitna značajka kasne rimske civilizacije, zatim i zapadne civilizacije sve do danas. Vladarsku odluku poznajemo preko teksta koji se naziva Milanskim ediktom, a prenijeli su ga stari pisci. Konstantinova vladavina donijela je i novine u državnome ustroju, zakonskoj regulativi, umjetnosti… U skladu s time, referencije na Konstantinovo doba ne prestaju ni u kojem kasnijem razdoblju, a tvorci su im pripadnici različitih djelatnosti.

Znanstveno istraživanje Konstantinova doba i njegovih odraza prvenstveno je u kompetenciji humanističkih i društvenih znanosti. Sve dehumaniziraniji i ubrzaniji moderni svijet prema njima se odnosi s potcjenjivanjem, uskraćujući im i uvažavanje i materijalnu podršku. Možda stoga što je milijardama ljudskih bića to lakše manipulirati što slabije umiju misliti, što su manje svjesna sebe i što manje znaju o svemu što je prethodilo današnjici i uvjetovalo je – ukratko, što su neukija upravo na humanističkom području.

U akademskoj zajednici od pradavnih se početaka stječe, čuva i prenosi znanje, uče se i vježbaju istraživačke vještine i kali se um. Ona po definiciji uključuje i učenike i poučavatelje, od studentskih prvašića do akademika. Najvišu kakvoću postiže interakcijom svih generacija, kombiniranjem svih vrsta prinosa, od žara koji bi trebao biti svojstven mladosti, do iskustva koje je poslovična značajka starosti.

Obljetnica Milanskog edikta poticaj je i prikladan povod da se aktivni nastavnici i polaznici različitih ustanova koje tvore zagrebačku akademsku zajednicu okupe i na interdisciplinaran način progovore o Konstantinovoj vladavini. Veliko povijesno razdoblje oni će zajedno ocrtati potpunije no što ga svaka struka ocrtava za sebe. Okupivši se oko velike svjetske teme, pružit će uvid u nastavne i znanstvene potencijale domaćega ogranka humanističkih i društvenih znanosti. Ujedno je to i naš prilog obilježavanju 140. obljetnice nastave povijesti na Sveučilištu u Zagrebu.

InterKras – Interdisciplinary Studies of Karstic Landscapes

Share

INTERKRAS (Interdisciplinary Studies of Karstic Landscapes) je projekt u organizaciji sedam sveučilišta iz Slovenije, Hrvatske, Italije i Slovačke financiran sredstvima EU kroz Long Life Learning Program (ERASMUS-IP) u razdoblju od 2011. do 2013. g. Glavni koordinator projekta je prof. dr. Predrag Novaković s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani, a prof. dr. Boris Olujić je koordinator za Sveučilište u Zagrebu. Cilj INTERKRAS-a je obrazovati studente za suočavanje s izazovima studiranja jadranskog krša i njegove prirodne i kulturne baštine. Program naglašava interdisciplinarnost i povezuje više disciplina: arheologiju, etnologiju, geografiju, geologiju, pejzažnu arhitekturu, pejzažnu ekologiju, itd.

“Reci mi, jesi li Rimljanin” (Dj 22, 27) Povodom 1800 godina Karakalinog edikta

Share

IV. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2012.
Okrugli stol
Utorak, 2. listopada 2012. u 15 h
Dvorana I. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I. Lučića 3

Što se rimska vlast dalje protezala i što bila učinkovitije ustrojena, to je bilo privlačnije postati rimskim građaninom. Italski su se saveznici oružjem u ruci borili da postanu Rimljanima. Brojne zajednice nerimskih naroda težile su steći pravo da se ustroje na rimski način, premda su u rimskoj državi mogle ostati u peregrinskom statusu i živjeti po vlastitim pravilima. Pojedinci su ponosno davali da se njihova nova, rimska imena uklešu u kamen i pomno su bilježili svoje napredovanje u rimskom sustavu časti. Rimskim se građaninom nisi morao roditi: mogao si to postati na više načina.

Karakalin je edikt svim slobodno rođenim stanovnicima dodijelio građanstvo, što je izmijenilo prilike u pokrajinama: umjesto nekoliko povlaštenih, odabranih gradova, odsada su rimskim građanima bili napučeni svako naselje i cijela zemlja.

Novi slobodni Nerimljani pojavit će se među njima u velikom broju kad Rimsko Carstvo bude prisiljeno dopustiti barbarima da prijeđu granicu i da se nasele unutar države. I oni će težiti da se u pravima izjednače s rimskim građanima. Kad to postignu nazivat će se i osjećati Rimljanima, a sumnjičavo će gledati na nove seobene valove sunarodnjaka barbara, novih pretendenata na (rimsku) punopravnost.

Dr. sc. Marko PETRAK, red. prof., predstojnik je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je tridesetak radova iz područja rimskog prava i komparativnog privatnog prava, te dvjestotinjak stručnih priloga.

Dr. sc. Tomislav KARLOVIĆ, doc., član je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U dva je rada temeljem epigrafskih izvora iz Hrvatske istraživao dva modela širenja rimskog građanskog statusa: konstituiranjem municipija (Andautonije) i vojnom službom (peregrinski veteran Likaj iz Marsonije i rimski veteran Lucije Vespenije, obojica s peregrinskim obiteljima).

Dr. sc. Ivan MILOTIĆ, viši asistent na Katedri za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koautor je rada o vojničkim diplomama gore spomenute dvojice rimskih veterana. Vespenijevu je diplomu monografski obradio u zasebnoj knjizi. Istraživao je o pravnome položaju peregrina u rimskoj Istri te o pravnoj naravi i statusu životnih zajednica rimskih vojnika tijekom vojne službe i nakon časnog otpusta.

Dr. sc. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, red. prof., predstojnik Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje povijest Grčke i Rima i staru povijest hrvatskih zemalja. Autor je dvjestotinjak radova s tih područja.

Dr. sc. Hrvoje GRAČANIN, docent na Katedri za svjetsku povijest u srednjem vijeku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prijelaznim razdobljem kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Istraživao je epigrafske izvore koji, među ostalim, pokazuju miješanje barbarskih i rimskih stanovnika u Sisciji. Interpretira literarne izvore za to razdoblje (Komes Marcelin, Pavao Đakon) i objavio je monografiju o povijesti južne Panonije od konca 4. do konca 11. st.

APERTOR VIARVM Odrazi opusa akademika Mate Suića (1915-2002)

Share

IV. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2012.
Okrugli stol
Utorak, 2. listopada 2012. u 17 h
Dvorana I. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I. Lučića 3

Profesor Mate SUIĆ preminuo je šest dana prije nego što je navršio osamdeset i sedam godina. Za koji dan, 28. listopada, ispunit će se desetljeće od njegove smrti. Kad smo mu sedam godina ranije u krugu prijatelja, kolega i učenika čestitali osamdeseti rođendan, bili smo to druženje nazvali ‘Na mostu između antike i srednjega vijeka. Pitanja kontinuiteta’.

U znanstvenom se radu Mate SUIĆ koristio svim sredstvima što su mu ih davali studij i praksa. Povjesničar, arheolog terenac i muzealac, klasični filolog: kombinaciju svojih znanja on je s uspjehom primjenjivao na probleme od prapovijesti do srednjega vijeka.

Čini se jednostavno prirodnim što je istraživač takvoga profila dao golem doprinos upravo izučavanju prijelaznih razdoblja, bilo to iz prapovijesti u antiku ili iz antike u srednji vijek. No, lako je proglasiti jednostavnim i prirodnim ono što je već učinjeno. Mate SUIĆ je u hrvatskim povijesnim znanostima zapravo otvorio mnoge nove istraživačke putove. Zato je 1995. godine uz rođendansku čestitku dobio i atribut kojim smo naslovili današnji okrugli stol: apertor viarum, onaj koji probija put.

Spominjući se njegova opusa i načina rada u komemoraciji na Filozofskom fakultetu mogli smo od srca reći da je utisnuo neizbrisiv trag u ljude i njihova djela, da je u znatnoj mjeri utjecao na tokove hrvatskih povijesnih znanosti i da je postigao izvrsne učinke u hrvatskoj znanosti i kulturi. Na tome planu davao je najbolje od sebe, bez škrtarenja i bez zavisti, bez Horacijeve oholosti – iako sebi jest podigao trajan spomenik.

Nitko se ne bi protivio zaključku ondašnjega govora, naime da će takvome znanstveniku biti najljepši spomen i najljepše uzdarje bude li se u hrvatskoj znanosti na njegovim dostignućima gradilo dalje, budu li se uz dužno poštovanje prema njegovu prinosu dosezale nove spoznaje i novi zaključci. Bio je posve svjestan da znanost napreduje nadilazeći ranije spoznaje i sam nas je učio da je to normalan tijek stvari. To je posve u redu, ako je nova znanstvenička generacija upućena u korijene svojih znanja i ako uvažava njihove tvorce.

Međutim, pitanje je koliko su se nove generacije znanstvenika u okolnostima sve bržeg tehničkog napretka, sve veće životne žurbe i pritiska, sposobne nositi s vlastitim znanstvenim nasljeđem. Ostavlja li im se vremena za znanstvenu korektnost prema prethodnicima, ili ih se upućuje neka se koriste samo najnovijim publikacijama? Mnoga se postignuća preuzimaju, a ne navodi se, pa se i ne zna čija su zapravo. Mnoge se već otkrivene stvari otkrivaju iznova, kao da na istom istraživačkom polju nije bilo nikoga.

O desetoj obljetnici smrti profesora Mate Suića odlučili smo o tome porazgovarati, na njegovu primjeru. Zamolili smo nekoliko kolega koji su u novije vrijeme radili na nekim njegovim temama neka nas ukratko izvijeste kako stoji s uvažavanjem njegovih trajnih prinosa i citiranjem njegovih radova, a kako s nadilaženjem njegovih postignuća. Sve ostale molimo da se pridruže razgovoru o istim ili o drugim temama kojima se profesor Suić bavio.

Bruna Kuntić-Makvić

Inscriptiones Latinae – Cui bono?

Share

Međunarodni ljetni tečaj
INSCRIPTIONES LATINAE – CVI BONO?
Epigrafski spomenik kao posebna vrsta povijesnog izvora
Murter, 2-9. rujna 2012.

Seminar Inscriptiones Latinae – cui bono? održan je prvi puta od 2. do 9. rujna 2012. u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, udruge Argonauta iz Murtera i Muzeja Grada Šibenika. Predavali su prof. dr. B. Kuntić-Makvić i M. Šegvić, prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, A. Rendić-Miočević, prof. iz Arheološkog muzeja u Zagrebu (u miru), prof. dr. A. Kurilić sa Sveučilišta u Zadru, prof. dr. M. Hainzmann sa Sveučilišta u Grazu (u miru), dr. K. Matijević sa Sveučilišta u Trieru, T. Brajković i Ž. Krnčević iz Muzeja Grada Šibenika, dr. sc. M. Markov Podvinski i mag. oec. L. Ježina iz udruge Argonauta“. Dvanaestoro polaznika bili su nastavnici, mladi istraživači i studenti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sa sveučilištâ Trieru, Grazu, Ljubljani, Zagrebu, Zadru, Splitu i Mostaru.

Polaznici su slušali predavanja, vježbali na pripremljenim pisanim materijalima i u živo na spomenicima s hrvatskih arheoloških nalazišta u Murteru (Colentum) i Danilu kod Šibenika (Rider). Rider je glasovit po brojnim rimskim natpisima s autohtonim imenima. Polaznici su također učili o epigrafskim elektroničkim bazama. Jezici seminara bili su hrvatski, njemački i engleski. program je uspješno ispunjen. Na kraju tečaja polaznici su odgovorili na upitnik. Ocjenjivali su, među ostalim, količinu podataka na predavanjima (4,44), kakvoću izlaganja (4,44), vježbe na pisanim materijalima (4,5), vježbe in vivo (4,6), datum tečaja (4,8) i trojezičnost (4,4).

IMG_4694

Put Velike Božice

Share

plakat

Znanstveni kolokvij
Zagreb, Filozofski fakultet, 22. V. 2012.

P R O G R A M

15.30 Otvaranje kolokvija

15.35 Prof. dr. Petar Selem: Izidinski krug egipatskih ženskih božanstava
15.45 Prof. dr. Boris Olujić, dr. sc. Jasmina Osterman: Velike božice Mezopotamije i Sirije
16.05 Dr. sc. Aleksandra Nikoloska, zn. novak Inga Vilogorac Brčić, prof.: Frigijska Kibela – Planinska Majka

16.25 Rasprava

17.00-17.20 Stanka

17.20 Prof. dr. Marina Milićević Bradač: Neolitička ”koiné” i minojska Kreta
17.30 Prof. dr. Helena Tomas: Ikonografija minojske Potnije
17.40 Filip Franković, Jurica Triplat, Stjepan Marinković: Mikenska Potnija u izvorima na linearnom B pismu
17.55 Dr. sc. Aleksandra Nikoloska, zn. novak Inga Vilogorac Brčić, prof.: Velika Majka Bogova na spomenicima iz Hrvatske
18.15 Porin Šćukanec Rezniček, Ivona Miletić, Adriana Pavlić: Tužni Istočnjak na spomenicima iz Hrvatske

18.30 Rasprava

19.00 Predstavljanje publikacija projekata Signa et litterae i Mythos – cultus – imagines deorum i zatvaranje kolokvija