Okrugli stol
Zagreb, FIlozofski fakultet, 6. i 7. lipnja 2013.
>> Programska knjižica (pdf)

Obljetnica Milanskog edikta obilježava se 2013. godine različitim programima na više mjesta gdje je car Konstantin Veliki obitavao, boravio i djelovao. Njegova je vladavina, na tragu prethodnika Dioklecijana, obilovala velikim potezima koji su promijenili lice rimske države i za duže vrijeme obnovili njezinu snagu. Najrazglašenija je svakako odluka da se dopusti prakticiranje dotada sumnjivog, suzbijanog i progonjenog kršćanstva. Time je određena bitna značajka kasne rimske civilizacije, zatim i zapadne civilizacije sve do danas. Vladarsku odluku poznajemo preko teksta koji se naziva Milanskim ediktom, a prenijeli su ga stari pisci. Konstantinova vladavina donijela je i novine u državnome ustroju, zakonskoj regulativi, umjetnosti… U skladu s time, referencije na Konstantinovo doba ne prestaju ni u kojem kasnijem razdoblju, a tvorci su im pripadnici različitih djelatnosti.

Znanstveno istraživanje Konstantinova doba i njegovih odraza prvenstveno je u kompetenciji humanističkih i društvenih znanosti. Sve dehumaniziraniji i ubrzaniji moderni svijet prema njima se odnosi s potcjenjivanjem, uskraćujući im i uvažavanje i materijalnu podršku. Možda stoga što je milijardama ljudskih bića to lakše manipulirati što slabije umiju misliti, što su manje svjesna sebe i što manje znaju o svemu što je prethodilo današnjici i uvjetovalo je – ukratko, što su neukija upravo na humanističkom području.

U akademskoj zajednici od pradavnih se početaka stječe, čuva i prenosi znanje, uče se i vježbaju istraživačke vještine i kali se um. Ona po definiciji uključuje i učenike i poučavatelje, od studentskih prvašića do akademika. Najvišu kakvoću postiže interakcijom svih generacija, kombiniranjem svih vrsta prinosa, od žara koji bi trebao biti svojstven mladosti, do iskustva koje je poslovična značajka starosti.

Obljetnica Milanskog edikta poticaj je i prikladan povod da se aktivni nastavnici i polaznici različitih ustanova koje tvore zagrebačku akademsku zajednicu okupe i na interdisciplinaran način progovore o Konstantinovoj vladavini. Veliko povijesno razdoblje oni će zajedno ocrtati potpunije no što ga svaka struka ocrtava za sebe. Okupivši se oko velike svjetske teme, pružit će uvid u nastavne i znanstvene potencijale domaćega ogranka humanističkih i društvenih znanosti. Ujedno je to i naš prilog obilježavanju 140. obljetnice nastave povijesti na Sveučilištu u Zagrebu.