Dr. sc. Inga Vilogorac Brčić je u emisiji Znanstveni krugovi emitiranoj 13. ožujka 2015. na HRT4 govorila o spomenicima egipatske kulture u hrvatskim muzejima i zbirkama. Video pogledajte na stranicama HRT-a (od 14:53).
Dr. sc. Jasmina Osterman je u emisiji Jezik i predrasude 1. programa Hrvatskog radija emitiranoj 31. ožujka 2015. govorila o školovanju mezopotamskih pisara. Emisija se može poslušati na stranicama HR-a.
Radovi s kolokvija Put Velike Božice objavljeni su u novom broju Radova Zavoda za hrvatsku povijest i dostupni su na Hrčku:
Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Okupljanje pod zaštitom Velike Božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 9-13.
Bruna Kuntić-Makvić, Drugi tematski skup Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 15-19.
Petar Selem, Izidinski krug egipatskih ženskih božanstava. Prolegomena, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 21-23.
Jasmina Osterman, Velike mezopotamske božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 25-50.
Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Frigijska Kibela – planinska Majka, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 51-61.
Marina Milićević Bradač, Neolitička “koiné” i minojska Kreta – prijedlog za razmišljanje, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 63-73.
Helena Tomas, U potrazi za pisanim izvorima o minojskoj Potniji, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 75-85.
Filip Franković i Jurica Triplat, Mikenska Potnija u izvorima na pismu linear B, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 87-102.
Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Velika Majka Bogova na spomenicima iz Hrvatske, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 103-128.
Ivona Miletić, Adriana Pavlić, Porin Šćukanec Rezniček i Inga Vilogorac Brčić, Tužni Istočnjak na rimskim nadgrobnim spomenicima s hrvatskoga povijesnog prostora, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 129-144.
U sklopu ciklusa Orientalia antiqua pozivamo vas na predavanja:
À la (re)découverte du temple d’Isis à Pompéi
24. studenoga 2014. u 17.00 sati
Medijateka Francuskog instituta u Zagrebu
Jouer, chanter et danser pour Isis – Glumiti, svirati, pjevati i plesati za Izidu
(konsekutivan prijevod na hrvatski jezik)
25. studenoga 2014. u 12.30 sati
Konferencijska dvorana Knjižnice Filozofskog fakulteta
Dr. sc. RICHARD VEYMIERS (Sveučilište u Liègeu), povjesničar, povjesničar umjetnosti i arheolog, bavi se istraživanjem antičke religije, napose egipatskih kultova u helenističko i rimsko doba. S prof. dr. Laurentom Bricaultom (Sveučilište u Toulouseu) priređuje časopis Biblioteca Isiaca. Objavio je knjigu Hileôs tôi phorounti. Sérapis sur les gemmes et les bijoux antiques (Bruxelles, Académie royale de Belgique, 2009).
Radionica u sklopu Festivala povijesti Kliofest održana je 7. lipnja 2014. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Prof. dr. Laurent Bricault održao je tri predavanja u Zagrebu i jedno ponovio u Splitu u sklopu ciklusa Orientalia antiqua u organizaciji našeg Centra:
27. svibnja 2014.
Isis, Sarapis, Cyrus and John: Between Healing Gods and Thaumaturgical Saints
Konferencijska dvorana Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu
28. svibnja 2014.
La gens Isiaca sur les monnaies grecques et romaines
Centre de réussite universitaire Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dvorana A-107, 1. kat)
Isis et les siens, de Memphis à Rome
Medijateka Francuskog instituta u Zagrebu, Preradovićeva 5
29. svibnja 2014.
The Gens Isiaca in Graeco-Roman Coinage
Centar Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (Poljana kraljice Jelene 1/III)
Prof. dr. LAURENT BRICAULT profesor je antičke povijesti na Université de Toulouse II – Jean Jaurès. Istražuje povijest religija antičkoga svijeta, napose egipatske kultove, te se bavi numizmatikom. Autor je kultnih izdanja: Myrionymi. Les épiclèses grecques et latines d’Isis, de Sarapis et d’Anubis (1996), Atlas de la diffusion des cultes isiaques (2001), Recueil des Inscriptions concernant les Cultes Isiaques – Tomes 1, 2 et 3 (RICIS, 2005), Isis, Dame des flots (2006), Isis, la dame du Nil, (2008), Les Cultes isiaques dans le monde gréco-romain (2013). Urednik je znanstvenog časopisa Bibliotheca Isiaca.
Istraživanja o povijesti Starog Istoka – Studia Facultatis Philosophicae Universitatis Zagrabiensis
Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakutelta Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske 2013-2014. godine pokrenula je istraživanja iz povijesti Starog Istoka, pod nazivom “Orientalia antiqua”. Studije podrazumijevaju cikluse predavanja, radionica i okruglih stolova u kojima će sudjelovati istaknuti profesori inozemnih sveučilišta, stručnjaci za povijest drevnog Egipta, istočnog Levanta, Sirije, Anadolije, Mezopotamije, Irana. Svoja će znanja i iskustva kroz različite sadržaje predstaviti studentima koji slušaju kolegije stare povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini, ali i ostaloj zainteresiranoj publici. Time će istodobno nadopuniti nastavu iz kolegija stare povijesti te će unaprijediti i popularizirati orijentalističke znanosti u Hrvatskoj. Dugoročno je planirana suradnja Filozofskog fakulteta, Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest, s institucijama pozvanih predavača, koja bi se očitovala u zajedničkim znanstvenim skupovima i publikacijama.
Povodom izložbe Let u prošlost: ptice u arheološkoj baštini u Arheološkom muzeju u Zagrebu dr. sc. Jelena Marohnić održala je predavanje Diomedove ptice: jadranske pučinske ptice u grčkoj mitologiji.
Najava predavanja:
Pučinske se ptice na obali rijetko viđaju pa su ih i u antici i danas dobro poznavali samo mornari. Većini su ljudi daleke i nepoznate, i stoga odličan materijal za mit. Istražit ćemo kako su i koje jadranske pučinske ptice ušle su u grčku mitologiju kao ptice trojanskog junaka Diomeda, zabilježene kod brojnih grčkih i rimskih pisaca. Odredit ćemo mjesto ovoga mita unutar sustava grčke mitologije usporedbom s mitovima o Meleagrovim, Ahilejevim i Memnonovim pticama. Na temelju objavljenih podataka o ornitofauni jadranskih pučinskih otoka vrednovat ćemo rezultate potrage za Diomedovim pticama u prirodi koja traje još od srednjeg vijeka i predložiti koje su vrste ptica inspirirale priče grčkih moreplovaca.
Članak Diomedove ptice (pdf) objavljen je u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku.
Audio i video prilozi uz članak:
Glasanje kaukala (mp3)
Glasanje bluna (link na video)
Obrušavanje bluna (link na video)
Poziv na okrugli stol
Povodom 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca, pozivamo vas na interdisciplinarni okrugli stol Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju u četvrtak, 21. studenoga 2013. u 12 h u konferencijskoj dvorani na 2. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta, Zagreb, I. Lučića 3. Raspravu će otvoriti profesori različitih studija na zagrebačkim visokoškolskim ustanovama.
Suorganizatori:
Topusko, 23. i 30. kolovoza 2013.
Usporedno s arheološkim istraživanjem na lokalitetu Školski park, u petke, 23. i 30. kolovoza održan je sedmi topuski seminar u okviru kontinuiranog programa terenske nastave za studente iz istraživačke ekipe i diplomande stare povijesti.
Oba prijepodneva prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić vodila je obilazak lokaliteta i spomenika u gradu za studente koji su ove godine prvi puta bili u Topuskom. Obilasci su, kao i seminari, bili otvoreni i za javnost.
Predavanja su se održala u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko, Trg bana J. Jelačića 1.
U petak, 23. VIII. 2013. na programu su bila dva predavanja:
U petak, 30. VIII. 2013. na programu je bilo jedno predavanje i jedna prezentacija:
Arheološka ekipa primila je u posjet zainteresiranu javnost u večernjim terminima 22, 26. i 28. kolovoza od 19 do 20 h u prostorijama NK Topusko, te im pokazala nalaze i objasnila postupke.
Najavu događaja i nekoliko fotografija istraživanja objavila je Turistička zajednica Topusko.
Okrugli stol
Zagreb, FIlozofski fakultet, 6. i 7. lipnja 2013.
>> Programska knjižica (pdf)
Obljetnica Milanskog edikta obilježava se 2013. godine različitim programima na više mjesta gdje je car Konstantin Veliki obitavao, boravio i djelovao. Njegova je vladavina, na tragu prethodnika Dioklecijana, obilovala velikim potezima koji su promijenili lice rimske države i za duže vrijeme obnovili njezinu snagu. Najrazglašenija je svakako odluka da se dopusti prakticiranje dotada sumnjivog, suzbijanog i progonjenog kršćanstva. Time je određena bitna značajka kasne rimske civilizacije, zatim i zapadne civilizacije sve do danas. Vladarsku odluku poznajemo preko teksta koji se naziva Milanskim ediktom, a prenijeli su ga stari pisci. Konstantinova vladavina donijela je i novine u državnome ustroju, zakonskoj regulativi, umjetnosti… U skladu s time, referencije na Konstantinovo doba ne prestaju ni u kojem kasnijem razdoblju, a tvorci su im pripadnici različitih djelatnosti.
Znanstveno istraživanje Konstantinova doba i njegovih odraza prvenstveno je u kompetenciji humanističkih i društvenih znanosti. Sve dehumaniziraniji i ubrzaniji moderni svijet prema njima se odnosi s potcjenjivanjem, uskraćujući im i uvažavanje i materijalnu podršku. Možda stoga što je milijardama ljudskih bića to lakše manipulirati što slabije umiju misliti, što su manje svjesna sebe i što manje znaju o svemu što je prethodilo današnjici i uvjetovalo je – ukratko, što su neukija upravo na humanističkom području.
U akademskoj zajednici od pradavnih se početaka stječe, čuva i prenosi znanje, uče se i vježbaju istraživačke vještine i kali se um. Ona po definiciji uključuje i učenike i poučavatelje, od studentskih prvašića do akademika. Najvišu kakvoću postiže interakcijom svih generacija, kombiniranjem svih vrsta prinosa, od žara koji bi trebao biti svojstven mladosti, do iskustva koje je poslovična značajka starosti.
Obljetnica Milanskog edikta poticaj je i prikladan povod da se aktivni nastavnici i polaznici različitih ustanova koje tvore zagrebačku akademsku zajednicu okupe i na interdisciplinaran način progovore o Konstantinovoj vladavini. Veliko povijesno razdoblje oni će zajedno ocrtati potpunije no što ga svaka struka ocrtava za sebe. Okupivši se oko velike svjetske teme, pružit će uvid u nastavne i znanstvene potencijale domaćega ogranka humanističkih i društvenih znanosti. Ujedno je to i naš prilog obilježavanju 140. obljetnice nastave povijesti na Sveučilištu u Zagrebu.
