Tag Archives: Bruna Kuntić-Makvić

AD MVLTOS ANNOS! Prof. dr. Bruna Kuntić Makvić

Share

Katedra za staru povijest i Centar za intedisciplinarno istraživanje stare povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozivaju vas na proslavu 70. rođendana prof. dr. Brune Kuntić-Makvić u petak, 25. ožujka 2022. u 10 h u Vijećnici Filozofskog fakulteta, I. Lučića 3.

Poziv na kolokvij: Dokle ćeš, Katilino, …?

Share

Pozivamo Vas na zajednički kolokvij nastavnika, studenata i gimnazijalaca povodom hrvatskog prijevoda Ciceronovih govora protiv Katiline (Marko Tulije Ciceron, Govori protiv Katiline, prev. Ante Podrug, Zagreb: Latina et Graeca, 2016.), koji će se održati u srijedu 9. svibnja 2018. u 14 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivana Lučića 3, u predavaonici A-202.

Nagrada Ivan Filipović seminaru “Pharos – antička kultura hrvatskog Sredozemlja”

Share

Godišnja Nagrada Ivan Filipović za 2015. godinu za područje srednjeg školstva dodijeljena je autorskom timu Ingi Belamarić, Jasni Jeličić Radonić, Bruni Kuntić-Makvić i Tonćiju Malešu povodom dvadesete obljetnice ljetnog seminara za školsku mladež Pharos – antička kultura hrvatskog Sredozemlja. Svečana dodjela održana je u Hrvatskom saboru 28. prosinca 2016.

Iz obrazloženja nagrade:

Seminar za mlade “PHAROS – Antička kultura hrvatskog Sredozemlja” koncipirala je dr. sc. Jasna JELIČIĆ RADONIĆ, tada zaposlena u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture RH u Splitu i voditelj istraživanja u Starom Gradu na Hvaru. Zajedno s Ingom BELAMARIĆ, profesoricom latinskog jezika na I. gimnaziji u Splitu i s dr. sc. Brunom KUNTIĆ-MAKVIĆ s Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest zacrtala je program koji će povezati rad na arheološkom istraživanju i konzervaciji spomeničke baštine s učenjem klasičnih jezika u gimnazijskom uzrastu. Temelj na baštini Staroga Grada na Hvaru usmjerio je ovaj seminar prema tematici grčke kolonizacije na Jadranu, helenske i helenističke civilizacije na prvome mjestu, a potom – dakako – i rimske civilizacije. Seminar je bio uvršten među programe koje preporučuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a prihvaćen je i od UNESCO-a.

Izvorno je seminar bio namijenjen dvama uzrastima, srednjoškolskom i studentskom, no sticajem objektivnih okolnosti najbolje se razvio, osamostalio se, održao i napredovao dio programa za srednjoškolski uzrast.

Osnivačice su seminarom naumile pridonijeti:
– razvitku izvannastavne djelatnosti koja će pridonijeti i napretku učenika u svladavanju nastavnih obveza;
– razvitku kulture čitanja, pisanja, likovnog i scenskog izraza kod učeničke populacije;
– razvijanju vještine i kreativnosti srednjoškolskih i osnovnoškolskih nastavnika za terensku nastavu;
– popularizaciji spomeničke baštine i razvitku ljubavi i poštovanju za nju kod učenika, nastavnika i mjesnog stanovništva;
– objedinjavanju djelovanja više institucija kojima su matična područja obrazovanje, kultura i znanost u postizanju navedenih doprinosa.

Koncept su u začetku pismima potpore podržali Hrvatsko arheološko društvo i Hrvatsko društvo klasičnih filologa.

Stalne stavke seminarskog programa od njegova početka bile su: prezentiranje hvarske povijesti, poučavanje o konkretnoj hvarskoj baštini, praktični rad na pokretnim spomenicima i na arheološkom nalazištu, lektorati gdje se čitaju i prevode grčki i latinski tekstovi o povijesti Hvara ili o antičkoj civilizaciji koji nisu dio školskog programa, obilazak drugih mjesta na Hvaru i na susjednim otocima, priprema završne prezentacije i završna prezentacija za općinstvo. Stalan dio programa je i vježba u čitanju i crtanju hvarskih epigrafskih spomenika, a povremeno i numizmatička radionica.

Najuspješniji polaznici seminara nagrađuju se izdanjima stalnih sponzora, Hrvatskoga arheološkog društva, Splitskoga književnog kruga (prvotno i Konzervatorskog odjela u Splitu koji je tada još imao nakladnička prava), Instituta Latina & Graeca i dr.

Kurikul koji je izvorno kreiran za hvarski seminar inovativno je povezao različite oblike rada:
1. lektorate (čitanje u izvorniku antičkih latinskih i grčkih tekstova o hvarskoj povijesti i grčkoj civilizaciji),
2. arheološko terensko istraživanje (sudjelovanje iskopavanju),
3. rad na pokretnim arheološkim nalazima (upoznavanje vrsta, čišćenje, razvrstavanje, crtanje, vježbe u rekonstruiranju),
4. obilazak spomeničkih i prirodnih znamenitosti uz stručno vodstvo, upoznavanje mjesnoga načina života,
5. pisanje eseja o zadanome spomeniku,
6. istraživanje za potrebe eseja (informacije ponuđene tijekom seminara, korištenje priručne literature, intervjui nastavnika i voditelja),
7. priprema i oprema završne prezentacije (likovni radovi, prezentacija prevodilačkih rezultata i pisanih radova, scenski nastup),
8. stimulacija nagradom za najbolje prevoditelje i autore eseja – nagrada su knjige sadržaja referentnog seminaru.

Svaki se seminar koncentrirao na neku temu iz određenog ciklusa (povijest grčke kolonije na Hvaru: osnutak, resursi, spomenička ostavština, likovi iz povijesti; mediteranske kulture: maslinarstvo, vinogradarstvo, ljekovito bilje, ribarstvo) i dr. Svaki je seminar opremljen posebno kreiranim radnim materijalima. Polaznici svake godine završnom anketom vrednuju izvršeni program, pružajući organizatorima povratnu informaciju koja pridonosi poboljšanju programa.

Osmišljeni projekt hvarskog seminara namijenjen je uzrastu od 2. do 4. razreda srednje škole, a dosad je obuhvatio 277 polaznika. Djelovanje seminara redovito je prezentirano stručnoj javnosti preko odgovarajućih glasila.

Hvarski je seminar očitovao svoju vrijednost i održivost o desetoj godini. Osnivačice su osjetile zamor, zbog okolnosti izvan njihove moći veza između terenskog istraživanja i seminara za mlade je oslabila i činilo se da je model „potrošen“. No, tada je iz redova nekadašnjih polaznika istupio novi voditelj, T. MALEŠ, koji dok se piše ovaj prijedlog već i sam ima iza sebe već deset godina voditeljske prakse. Kao predavači na seminaru pridružili su mu se i drugi nekadašnji polaznici. Program je seminara inoviran pomakom prema likovnim i kazališnim radionicama, uvijek uz oslonac na antičku grčku baštinu hrvatskoga Hvara.

Iz hvarskoga, najstarijeg seminara razvili su se srodni, povezani s baštinom drugih lokaliteta na hrvatskoj obali, namijenjeni drugim uzrastima i drugačije sadržajno profilirani. Povezani su s tamošnjim obrazovnim ustanovama, muzejima, knjižnicama i dr. ustanovama u kulturi i znanosti. Dr. sc. J. JELIČIĆ RADONIĆ pokrenula je i vodila u Solinu seminare lokalnoga sadržaja, Salona felix, za najmlađi, osnovnoškolski uzrast. Održano ih je pet. B. KUNTIĆ-MAKVIĆ pokrenula je 2005. godine u Skradinu i na Bribirskoj glavici seminar Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne povijesti u Hrvatskoj koji se dijakrono bavi regionalnom poviješću Šibensko-kninske županije i upravo navršava desetljeće. Namijenjen je učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole i 2. razreda gimnazije. I. BELAMARIĆ uz potporu I. gimnazije u Splitu vodi već osmu godinu seminar za srednjoškolce Salonae longae – od antičke Salone do humanističkog Splita. Više mlađih profesorica kreiralo je i vodi za osnovnoškolce i gimnazijalce – početnike Proljetni seminar iz antičke kulture i klasičnih jezika Colonia Iulia Iader.

Cijelu mrežu seminara od osnutka 2009. godine je preuzeo, koordinira i vodi Institut Latina & Graeca, uz stalnu suradnju Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest i I. gimnazije u Splitu. Organizatorima i predavačima kroz 20 godina pokrivaju se troškovi puta, smještaja i hrane: ne primaju honorare.

Interdisciplinarni humanistički program seminara (povijest, arheologija i klasična filologija kao osnovica) razvija kvalitetan odnos polaznika i prema spomeničkoj baštini, navodi ih da znanja stečena u školskome programu primijene na neobvezatni program – što je iznimno poticajno i za svladavanje redovitoga programa – i postiže značajne odgojno-obrazovne učinke. Također animira sredine u kojima se seminari održavaju i budi svijest o vrijednosti domovinske baštine.

Predavanje o Ivanu Lučiću

Share

Predavanje prof. dr. Brune Kuntić-Makvić pod naslovom “Otkrivanje Ivana Lučića” u sklopu ciklusa tribina Susreti s klasičarima u organizaciji Hrvatskog društva klasičnih filologa održat će se u četvrtak 12. svibnja 2016. u 18 h u Knjižnici Augusta Cesarca (Šubićeva 40/II) u Zagreb.

350 godina De Regno ... plakatic Susreti s klasicarima  12 5 2016

Grčka mitologija i hrvatska obala Jadrana

Share

grmit

Studentski projekt Grčki mitovi o istočnoj obali Jadrana potaknuo je kreiranje pripovjednog pregleda odabranih grčkih mitova vezanih za istočnu jadransku obalu koji se velikim dijelom odnose na hrvatski primorski prostor. Mitovi su izdvojeni nakon analize antičkih literarnih izvora i pretražene literature. Odabrane priče spojene su terenskim pregledom krajolika s pripadajućim zemljopisnim lokacijama. Fotografijama krajolika i arheološkog materijala pokušali smo dočarati poveznicu mitova i Jadrana pridodajući joj atraktivnu likovnu notu.

Izrada tekstova i terenski rad: Vjeran Brezak, apsolvent povijesti, istraživački smjer (modul stara povijest); Filip Budić, apsolvent povijesti, istraživački smjer (modul stara povijest) i apsolvent arheologije (modul antička arheologija); Ana Katarina Gorički, studentica 5. godine klasične filologije; Barbara Pavlek, magistra arheologije te grčkog jezika i književnosti; Marina Stipić, apsolventica povijesti, istraživački smjer (modul stara povijest).

Mentori projekta: prof. dr. sc. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, dr. sc. Jelena MAROHNIĆ; izrada digitalne prezentacije: Jure LABROVIĆ; web dizajn digitalne prezentacije: Jure LABROVIĆ, Jakov BUDIĆ, Filip BUDIĆ; voditelj projekta: Filip BUDIĆ.

Financijska potpora: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska elektroprivreda i Zaklada Adris.

Update: Projekt je dobio Rektorovu nagradu. Čestitamo!

Epigrafski inkubator

Share

Pozivamo vas na Epigrafski inkubator, savjetovanje u sklopu projekta Epigrafska istraživanja 2015, u ponedjeljak 1. veljače 2016. u 12 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dvorana A-202.

epinkubator copy

Program:

Jasmina OSTERMAN: Protoklinasti tekstovi i društvena organizaciju koju ocrtavaju
Jelena MAROHNIĆ: Nova istraživanja grčkih natpisa u Arheološkom muzeju Split
Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ: Epigraphica Varvarina antiqua
Boris OLUJIĆ: Rimski epigrafski spomenici u kontekstu istraživanja kontinuiteta života na prostoru općine Josipdol
Inga VILOGORAC BRČIĆ: Epigrafski spomenici orijentalnih kultova s hrvatskog povijesnog prostora
Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL: Hrvatski ranosrednjovjekovni natpisi na latinskom jeziku
Tomislav GALOVIĆ: Najstariji hrvatski glagoljaški natpisi

R a s p r a v a:  o stanju i perspektivama epigrafskih istraživanja u Hrvatskoj

Znakovi i riječi 4 – Signa et litterae IV

Share

 naslovna

Petar Selem, Proslov, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 5-6.

Bruna Kuntić-Makvić, Urednički predgovor, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 7-10.

Klara Buršić Matijašić, Religija – religijski običaji u prapovijesti Istre, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 11-38.

Jasmina Osterman, Utjecaj pojave pisma na razvoj religijskih sustava ranih civilizacija, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 39-60.

Robert Matijašić, Klasični kultovi, autohtona vjerovanja i romanizacija, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 61-70.

Ivan Knezović, Topografija kultova u rimskome gradu – primjer Andautonije, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 71-92.

Inga Vilogorac Brčić, Salonitanski sljedbenici Velike Majke, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 93-118.

Petar Selem, Jupiter – Amon na sjevernom Jadranu, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 119-132.

Nenad Cambi, Bilješke o tetrarhijskoj religijskoj politici, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 133-154.

Hrvoje Gračanin, Crkveni ustroj u kasnoantičkoj Panoniji, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 155-170.

Vesna Lalošević, Progonitelji kršćana u predaji Salonitansko-splitske crkve, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 171-190.

 

(O ostalim svescima u seriji: Signa et litterae II, Signa et litterae III, Signa et litterae V.)