ROMIC I: Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I.

Share

naslovnica ROMIC I

Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I. (ROMIC I) korpus je spomenika istočnjačkih kultova (Izida, Mitra, Kibela i Atis, Jupiter Dolihenski, Jupiter Sabazije, Sirijski Bogovi) potvrđenih na prostoru antičke Histrije, Liburnije te japodskih zemalja (danas Istra, Dalmacija do Krke te Lika). Tekstovi su na hrvatskom i engleskom jeziku.

Petar Selem i Inga Vilogorac Brčić, ROMIC I: Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I. [Znakovi i riječi 5 – Signa et litterae V], Zagreb: FF Press, 2015.

ROMIC I. contentsSalonitanski spomenici obrađeni su u ranijem svesku ROMIS = Signa et litterae III. (O ostalim svescima u seriji: Signa et litterae II, Signa et litterae IV.)

Gostovanja na HRT-u

Share

Dr. sc. Inga Vilogorac Brčić je u emisiji Znanstveni krugovi emitiranoj 13. ožujka 2015. na HRT4 govorila o spomenicima egipatske kulture u hrvatskim muzejima i zbirkama. Video pogledajte na stranicama HRT-a (od 14:53).

Dr. sc. Jasmina Osterman je u emisiji Jezik i predrasude 1. programa Hrvatskog radija emitiranoj 31. ožujka 2015. govorila o školovanju mezopotamskih pisara. Emisija se može poslušati na stranicama HR-a.

Radovi s kolokvija Put Velike Božice

Share

Radovi s kolokvija Put Velike Božice objavljeni su u novom broju Radova Zavoda za hrvatsku povijest i dostupni su na Hrčku:

 

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Okupljanje pod zaštitom Velike Božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 9-13.

Bruna Kuntić-Makvić, Drugi tematski skup Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 15-19.

Petar Selem, Izidinski krug egipatskih ženskih božanstava. Prolegomena, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 21-23.

Jasmina Osterman, Velike mezopotamske božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 25-50.

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Frigijska Kibela – planinska Majka, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 51-61.

Marina Milićević Bradač, Neolitička “koiné” i minojska Kreta – prijedlog za razmišljanje, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 63-73.

Helena Tomas, U potrazi za pisanim izvorima o minojskoj Potniji, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 75-85.

Filip Franković i Jurica Triplat, Mikenska Potnija u izvorima na pismu linear B, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 87-102.

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Velika Majka Bogova na spomenicima iz Hrvatske, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 103-128.

Ivona Miletić, Adriana Pavlić, Porin Šćukanec Rezniček i Inga Vilogorac Brčić, Tužni Istočnjak na rimskim nadgrobnim spomenicima s hrvatskoga povijesnog prostora, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 129-144.

ORIENTALIA ANTIQVA: poziv na predavanja Richarda Veymiersa

Share

U sklopu ciklusa Orientalia antiqua pozivamo vas na predavanja:

À la (re)découverte du temple d’Isis à Pompéi
24. studenoga 2014. u 17.00 sati
Medijateka Francuskog instituta u Zagrebu

Jouer, chanter et danser pour Isis – Glumiti, svirati, pjevati i plesati za Izidu
(konsekutivan prijevod na hrvatski jezik)
25. studenoga 2014. u 12.30 sati
Konferencijska dvorana Knjižnice Filozofskog fakulteta

Dr. sc. RICHARD VEYMIERS (Sveučilište u Liègeu), povjesničar, povjesničar umjetnosti i arheolog, bavi se istraživanjem antičke religije, napose egipatskih kultova u helenističko i rimsko doba. S prof. dr. Laurentom Bricaultom (Sveučilište u Toulouseu) priređuje časopis Biblioteca Isiaca. Objavio je knjigu Hileôs tôi phorounti. Sérapis sur les gemmes et les bijoux antiques (Bruxelles, Académie royale de Belgique, 2009).

Richard Veymiers 24.11.14 Richard Veymiers 25.11.14

ORIENTALIA ANTIQVA: gostovanje Laurenta Bricaulta

Share

IMG_7721

Prof. dr. Laurent Bricault održao je tri predavanja u Zagrebu i jedno ponovio u Splitu u sklopu ciklusa Orientalia antiqua u organizaciji našeg Centra:

27. svibnja 2014.
Isis, Sarapis, Cyrus and John: Between Healing Gods and Thaumaturgical Saints
Konferencijska dvorana Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

28. svibnja 2014.
La gens Isiaca sur les monnaies grecques et romaines
Centre de réussite universitaire Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dvorana A-107, 1. kat)

Isis et les siens, de Memphis à Rome
Medijateka Francuskog instituta u Zagrebu, Preradovićeva 5

29. svibnja 2014.
The Gens Isiaca in Graeco-Roman Coinage
Centar Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (Poljana kraljice Jelene 1/III)

 

 
Prof. dr. LAURENT BRICAULT profesor je antičke povijesti na Université de Toulouse II – Jean Jaurès. Istražuje povijest religija antičkoga svijeta, napose egipatske kultove, te se bavi numizmatikom. Autor je kultnih izdanja: Myrionymi. Les épiclèses grecques et latines d’Isis, de Sarapis et d’Anubis (1996), Atlas de la diffusion des cultes isiaques (2001), Recueil des Inscriptions concernant les Cultes Isiaques – Tomes 1, 2 et 3 (RICIS, 2005), Isis, Dame des flots (2006), Isis, la dame du Nil, (2008), Les Cultes isiaques dans le monde gréco-romain (2013). Urednik je znanstvenog časopisa Bibliotheca Isiaca.

Laurent Bricault zg

ORIENTALIA ANTIQVA

Share

Istraživanja o povijesti Starog Istoka – Studia Facultatis Philosophicae Universitatis Zagrabiensis

 
Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakutelta Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske 2013-2014. godine pokrenula je istraživanja iz povijesti Starog Istoka, pod nazivom “Orientalia antiqua”. Studije podrazumijevaju cikluse predavanja, radionica i okruglih stolova u kojima će sudjelovati istaknuti profesori inozemnih sveučilišta, stručnjaci za povijest drevnog Egipta, istočnog Levanta, Sirije, Anadolije, Mezopotamije, Irana. Svoja će znanja i iskustva kroz različite sadržaje predstaviti studentima koji slušaju kolegije stare povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini, ali i ostaloj zainteresiranoj publici. Time će istodobno nadopuniti nastavu iz kolegija stare povijesti te će unaprijediti i popularizirati orijentalističke znanosti u Hrvatskoj. Dugoročno je planirana suradnja Filozofskog fakulteta, Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest, s institucijama pozvanih predavača, koja bi se očitovala u zajedničkim znanstvenim skupovima i publikacijama.

Diomedove ptice

Share

plakat_Scena AMZ_J_Marohnic_Diomedove ptice

Povodom izložbe Let u prošlost: ptice u arheološkoj baštini u Arheološkom muzeju u Zagrebu dr. sc. Jelena Marohnić održala je predavanje Diomedove ptice: jadranske pučinske ptice u grčkoj mitologiji.

Najava predavanja:

Pučinske se ptice na obali rijetko viđaju pa su ih i u antici i danas dobro poznavali samo mornari. Većini su ljudi daleke i nepoznate, i stoga odličan materijal za mit. Istražit ćemo kako su i koje jadranske pučinske ptice ušle su u grčku mitologiju kao ptice trojanskog junaka Diomeda, zabilježene kod brojnih grčkih i rimskih pisaca. Odredit ćemo mjesto ovoga mita unutar sustava grčke mitologije usporedbom s mitovima o Meleagrovim, Ahilejevim i Memnonovim pticama. Na temelju objavljenih podataka o ornitofauni jadranskih pučinskih otoka vrednovat ćemo rezultate potrage za Diomedovim pticama u prirodi koja traje još od srednjeg vijeka i predložiti koje su vrste ptica inspirirale priče grčkih moreplovaca.

Članak Diomedove ptice (pdf) objavljen je u Vjesniku za arheologiju i povijest dalmatinsku.

Audio i video prilozi uz članak:
Glasanje kaukala (mp3)
Glasanje bluna (link na video)
Obrušavanje bluna (link na video)

Isejski eponimni hijeromnamon

Share

Što je to hijeromnamon? Kako su isejski Grci brojali godine?

Jelena Marohnić, ‘Isejski eponimni hijeromnamon‘, Historijski zbornik 66/2 (2013), 297-308.

Na Jadranu je dužnost hijeromnamona polisa Ise potvrđena na osam grčkih natpisa iz razdoblja od 4/3. do 1. st. pr. Kr. i sigurno je bila eponimno dužnosništvo. Pojam hijeromnamon imao je, prema antičkim izvorima, više značenja. Nema dovoljno podataka da se procijeni jesu li eponimni hijeromnamoni izvorno bili dužnosnici s vjerskom ili sa sudskom funkcijom. Pregled eponimnih dužnosništava u Sirakuzi, Korintu, Apoloniji, Epidamnu, Knidu, Paru i Faru pokazuje da u polisima povijesno bliskima Isi hijeromnamon nije zabilježen u eponimnoj funkciji. Epigrafski i literarni izvori bilježe eponimne hijeromnamone od 3. st. pr. Kr. u nekoliko polisa na sjeveru Arkadije, na obje obale Propontide, i na sjeveru i zapadu Sicilije. Spomen hijeromnamona na lumbardskoj psefizmi kao eponimnog magistrata bio bi jedan od najstarijih ili čak najstariji, što je još jedan argument koji mlađu dataciju psefizme čini uvjerljivijom. Dužnost isejskog hijeromnamona ukupno se dobro uklapa u obrazac hijeromnamona kao dorskog eponimnog magistrata potvrđenog od 3. st. pr. Kr.

Errata corrige: na str. 301. stoji “146. pr. Kr.”; treba “345. pr. Kr.”.

 

Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju

Share

Poziv na okrugli stol

Povodom 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca, pozivamo vas na interdisciplinarni okrugli stol Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju u četvrtak, 21. studenoga 2013. u 12 h u konferencijskoj dvorani na 2. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta, Zagreb, I. Lučića 3. Raspravu će otvoriti profesori različitih studija na zagrebačkim visokoškolskim ustanovama.

Suorganizatori:

lg1